Corona Desk

KORONAVIRUS SMJERNICE ZA IZVOZNIKE I UVOZNIKE
Mislav Bradvica | 03.04.2020

Austrija, Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija

Mjere Vlade / uvoz i izvoz

[PREUZMITE PDF VERZIJU NA DNU STRANICE]

A          AUSTRIJA

1              Vladine mjere u Austriji

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

Austrijski parlament je 15. ožujka 2020. usvojio Savezni zakon o osnivanju Fonda za upravljanje krizama COVID-19 (Bundesgesetz über die Errichtung des COVID-19-Krisenbewältigungsfonds). Fond će imati na raspolaganju javna sredstva u iznosu od 4 milijarde eura, a konkretno korištenje tih sredstava utvrdit će austrijski ministar financija posebnom uredbom. Iako takva posebna uredba do danas još nije usvojena, jasno je da će se dio tih sredstava koristiti za financiranje paketa pomoći gospodarstvu, a koji je opisan niže u odjeljku B1.4.

Austrijska vlada je 18. ožujka 2020. najavila kako će sredstva koja se koriste za stabilizaciju austrijskog gospodarstva biti povećana do ukupno 38 milijardi eura, a ista će se podijeliti na sljedeći način: (i) 4 milijarde eura kao hitna pomoć za kratki rad (Kurzarbeit) te mala i srednja poduzeća (MSP), (ii) za državna jamstva za kreditne vrijednosne papire iznos od 9 milijardi eura, (iii) hitna pomoć u iznosu od 15 milijardi eura za teško ugrožene industrije, i (iv) 10 milijardi eura u shemi odgode plaćanja poreznih obveza. Međutim, do danas još uvijek nisu doneseni zakonski propisi za provedbu navedenih potpora gospodarstvu.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

Iako trenutno ne postoje posebne mjere koje podržavaju lance opskrbe, austrijska vlada najavila je da će implementirati paket mjera s ciljem jačanja lanaca opskrbe u najvažnijim područjima (hrana i lijekovi / medicinska oprema), kako bi se osigurala neprekidna opskrba takvom robom u dogledno vrijeme.

1.3         Postoje li financijska sredstva (bespovratna sredstva, osiguranje itd.) za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama  koronavirusa?

Uz ostale mjere koje su im dostupne (vidi odjeljak B1.4 dolje), izvoznici mogu, u suradnji sa svojim poslovnim bankama,  podnijeti zahtjev za kreditnu liniju u iznosu od 10% (za velika poduzeća), odnosno 15% (za mala i srednja poduzeća) njihove izvozne prodaje. Zahtjev se podnosi Austrijskoj kontrolnoj banci (Österreichische Kontrollbank; OeKB), a maksimalni iznos kreditne linije po izvozniku iznosi 60 milijuna eura.

Trenutno su takve kreditne linije ograničene na rok od dvije godine, s mogućnošću produljenja (ukoliko se ekonomske poteškoće nastave i nakon isteka dvije godine).

Jedan od uvjeta za aktiviranje navedenih kreditnih linija je i taj da je podnositelj zahtjeva/izvoznik bio ‘’ekonomski zdrav’’ prije početka krize uzrokovane koronavirusom COVID-19.

Austrijska država spremna je izdati garancije za do 50-70% gore istaknutih kreditnih linija. Ukupni iznos kreditnih linija ograničen je na 2 milijarde eura.

Za više detalja pogledajte: https://www.oekb.at/en/oekb-group/news-und-wissen/news/2020/covid-19-aid.html    

1.4         Što Vladini paketi za podršku poslovanju (ako ih ima) uključuju?

Kao što je istaknuto u gornjem odjeljku 1.1, detalji o mogućnostima korištenja mjera pomoći za gospodarstvo u ukupnom iznosu od 4 milijarde eura, odnosno 38 milijardi eura, u velikoj su mjeri još uvijek u pripremi. Međutim, na temelju trenutno dostupnih informacija, provest će se, između ostalog, sljedeće mjere za podršku austrijskoj ekonomiji:

(A)  Kratki rad (Kurzarbeit): Tvrtke koje se suočavaju s financijskim poteškoćama mogu privremeno smanjiti radno vrijeme pojedinca ili svih zaposlenika tijekom kojih ti zaposlenici primaju između 80% i 90% svoje normalne (mjesečne) plaće. U tom slučaju, poslodavac mora isplatiti samo postotak plaće koji odgovara količini radnog vremena koje je odgovarajući zaposlenik stvarno obavio, dok preostali dio plaće snosi austrijski Zavod za nezaposlenost (Arbeitsmarktservice; AMS);  

(B)   Javna sredstva od milijardu eura za podršku samostalnim poduzetnicima, mikro tvrtkama i neprofitnim organizacijama. Raspodjelom tih sredstava upravlja Austrijska gospodarska komora (Wirtschaftskammer);

(C)  Državna jamstva za prijelazno financiranje (koje će izdati austrijska turistička banka) u iznosu do 100 milijuna eura za turističku industriju;

(D)  Državna jamstva za prijelazno financiranje (koje će izdati Austria Wirtschaftsservice Gesellschaft mbH; AWS) u iznosu do 10 milijuna eura za mala i srednja poduzeća koja su aktivna u drugim djelatnostima osim turizma;

(E)   Kreditne linije za izvoznike, kako je navedeno u odjeljku 1.3. gore;

(F)    Mogućnost podnošenja zahtjeva za odgodu poreznih obveza te obveza socijalnog osiguranja.

Osim navedenog, austrijska vlada najavila je i da se posebno radi na dodatnim paketima koji bi osigurali državna jamstva i za velika poduzeća (s preko 250 zaposlenih) te na dodatnim izravnim kreditnim linijama za tvrtke.

2              Uvoz u Austriju

2.1         Koje sanitarne i druge mjere mogu očekivati uvoznici?

Iako osobe koje ulaze u Austriju iz raznih zemalja (posebno Italije, Švicarske ili Lihtenštajna) moraju čuvati i predočiti zdravstveni certifikat (Gesundheitszeugnis) koji ne smije biti stariji od 4 dana, takvo ograničenje ne odnosi se na komercijalne dobavljače robe, uključujući vozače kamiona.

Međutim, na zahtjev austrijskih javnozdravstvenih tijela (Gesundheitsbehörden), vozači kamiona dužni su proći medicinska testiranja u vezi s mogućom infekcijom koronavirusom COVID-19.

Pored toga, državljani trećih zemalja (tj. osobe koje nisu državljani EU ili državljani Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske) koji su u roku od 14 dana prije ulaska u Austriju bili na područjima za koja je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo upozorenje za putovanje (vidi: https://www.bmeia.gv.at/reise-aufenthalt/reisewarnungen/), dužni su čuvati i predočiti zdravstvenu ispravu (Gesundheitszeugnis) koja ne smije biti starija od 4 dana i prema kojoj je test na moguću infekciju koronavirusom COVID-19 bio negativan.

2.2         Je li obavezna karantena za vozače kamiona, i ako da, s kojih područja?

Ne, trenutno ne postoji karantena obavezna za vozače kamiona. Pogledajte odjeljak 2.1 vezano uz mjere koje uvoznici mogu očekivati.

2.3         Koje druge mjere uvoznici trebaju uzeti u obzir?

Iako Austrija pokušava osigurati da se uvoz i izvoz robe nastavi bez većih prekida, povećana razina granične kontrole (posebno na granicama prema Italiji, Švicarskoj ili Lihtenštajnu) može dovesti do značajnih kašnjenja u isporukama robe.

Uz to, neki manji granični prijelazi su trenutno zatvoreni, odnosno, pokušava se usmjeriti ulaz u Austriju preko najvećih / najvažnijih graničnih prijelaza. Stoga, prije početka putovanja, uvoznicima, odnosno vozačima kamiona, savjetuje se da provjere trenutno stanje na graničnim prijelazima koje planiraju koristiti.

Konačno (pored gore navedenog), uvoz robe u Tirol, koji je trenutno pod potpunom karantenom, može dodatno biti otežan. Iako je prijevoz robe općenito izuzet od pravila o  općoj karanteni, državna tijela mogu dodatno ispitivati koje su zaista stvarne potrebe za obavljanjem odgovarajućih isporuka u Tirol i iz njega.

3              Izvoz iz Austrije

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Da, izvoz iz Austrije je u pravilu još uvijek dopušten. Bez obzira na to, neke susjedne zemlje mogle bi nametnuti ograničenja uvoza iz Austrije koja bi se mogla primijeniti i koja bi se trebala uzeti u obzir u izvoznim aktivnostima.

 

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (medicinske i farmaceutske potrepštine, hranu itd.)?

Ne, ne postoji opća zabrana izvoza određene robe iz Austrije. Međutim, u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/402 od 14. ožujka 2020., za izvoz pojedine osobne zaštitne opreme (koja je navedena u prilogu 1. Uredbe) u zemlje koje nisu članice EU-a, potrebno je odobrenje za izvoz. No, ova Uredba izmijenjena je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/426 od 19. ožujka 2020., na način da za izvoz u određene države koje nisu članice EU-a, poput Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Švicarske nije potrebno odobrenje za izvoz.

 

3.3         Je li testiranje na koronavirus obavezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Ne, u Austriji ne postoje takva obavezna ispitivanja osoblja koje je uključeno u izvozne aktivnosti.

Međutim, imajte na umu da obavezna ispitivanja, druge provjere ili čak karantena mogu biti obavezne mjere u zemljama uvoznicama tj. u zemljama u koje se izvozi roba iz Austrije. Stoga bi izvoznici trebali posebno provjeriti odgovarajuće obveze / status u zemljama u koje se roba treba isporučiti.

B           HRVATSKA

1              Vladine mjere u Hrvatskoj

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

Dana 17. ožujka 2020. hrvatska vlada usvojila je prijedlog mjera iz „prvog paketa“ koji uključuje više od 60 mjera usmjerenih na podršku hrvatskom gospodarstvu i pogođenim poduzećima (u daljnjem tekstu: „Mjere“). Mjere je prihvatio Hrvatski sabor 19. ožujka 2020. godine. Dana 02. travnja 2020. Vlada je usvojila novi paket mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusom.

Mjere se odnose na poseban niz aktivnosti koje će provoditi sljedećih osam ministarstava:

·        Ministarstvo rada i mirovinskog sustava;

·        Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije;

·        Ministarstvo turizma;

·        Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta;

·        Ministarstvo financija;

·        Ministarstvo poljoprivrede;

·        Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i

·        Ministarstvo kulture.

U ovom se trenutku većina mjera odnosi na osiguravanje likvidnosti poduzeća te očuvanje radnih mjesta.

Ovo su najznačajnije mjere:

(1)   otpis ili beskamatna odgoda plaćanja i / ili obročno plaćanje poreznih obveza nastalih tijekom razdoblja posebnih okolnosti;

(2)   Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) omogućuje moratorij na kreditne obveze klijenata u postojećim plasmanima te reprogramiranje postojećih kredita uz uvođenje počeka na otplatu glavnice;

(3)   U suradnji s poslovnim bankama, HBOR će također odobriti nove zajmove za financiranje režijskih troškova (dok su tvrtke u tzv. hladnom pogonu);

(4)   Hrvatska agencija za mala i srednja poduzeća, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) do 31. prosinca 2020. osigurava moratorij na sve plasirane ESIF mikro i male zajmove i zajmove za mikro i mali ruralni razvoj;

(5)   HAMAG-BICRO će također produljiti rok otplate postojećih kredita;

(6)   Uvođenje „mirovanja“ aranžmana poslovnih banaka, tj. obustava mjera obvezne naplate svih dužnika na razdoblje od tri mjeseca (redovne kamate ili zakonske kamate i dalje se obračunavaju u tom vremenu);

(7)   zajmovi za likvidnost i obrtni kapital komercijalnih banaka (plaće i obrtni kapital bez obveza prema financijskim institucijama) s dospijećem do tri godine;

(8)   mogućnost reprogramiranja od strane kreditnih institucija dostupna određenim klijentima na ubrzan način i bez reklasifikacije;

(9)   bespovratna sredstva za financiranje troškova plaće u iznosu od 4.000,00 kn neto plus doprinosi u iznosu 1.460,00 kn po zaposleniku za tvrtke u najugroženijim industrijama i gospodarskim sektorima kao što su transport i skladištenje, ugostiteljstvo, turizam, razne uslužne djelatnosti, proizvodnja te za sve ostale poduzetnike koji mogu dokazati negativni utjecaj ovih posebnih okolnosti (COVID-19) na njihovo poslovanje.

Ovisno o daljnjem razvoju situacije, hrvatska vlada će prema potrebi usvojiti i dodatni skup različitih i / ili dopunskih mjera za ostale industrije i gospodarske sektore kojima su takve mjere potrebne.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

Da, postoje neke potpore za lance opskrbe, no u ovom trenutku samo za odabrane sektore.

Naime, osim onoga što je prikazano gore u odjeljku 1.1, Ministarstvo poljoprivrede predložit će primjenu mehanizma fleksibilnosti između raspoloživih sredstava i preraspodjele iznosa od 100.000.000,00 kuna za dodatnu potporu osjetljivim sektorima, npr. takav prijedlog odnosi se na uvođenje intervencijskih mjera uz prethodno odobrenje Europske komisije. Također, Vlada namjerava predložiti nove mjere državne potpore za troškove nastale zbog ograničenja tranzita i povećanja troškova rukovanja prilikom izvoza proizvoda na zajedničko tržište Europske unije.

U odnosu na sektor ribarstva, Vlada će isti financirati  za vrijeme privremene obustave ribolova, povećati financiranje bespovratnih potpora za ribarstvo i akvakulturu, a također će zatražiti od Europske komisije da financira pakiranje ribarskih proizvoda. Dodatna mjera potpore ovom sektoru je privremeno oslobađanje od plaćanja postojećih naknada i ostalih troškova koje moraju plaćati vlasnici brodica te vlasnici uzgajališta morske ribe i školjkaša, poput troškova priveza, troškova tehničkog pregleda te troškova koncesija za uzgajivače.

Najmoprimci i koncesionari poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, imat će odgodu u plaćanju najamnine i koncesijskih naknada u trajanju od tri mjeseca.

Također, Ministarstvo poljoprivrede surađivat će s Ministarstvom gospodarstva kako bi se omogućio interventni otkup viškova u stočarskoj, ratarskoj i proizvodnji voća i povrća, kao i nabavka sjemena za poljoprivrednu proizvodnju u slučaju nedostatka istog.

Konačno, HAMAG BICRO će uspostaviti novi financijski instrument Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj.

1.3         Postoje li financijska sredstva (bespovratna sredstva, osiguranje itd.) za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama koronavirusa ?

Za sada je Vlada usvojila tri takve mjere koje se tiču izvoznika i to:

(1)   odobrenje garancija (polica osiguranja) komercijalnim bankama izvoznika i HBOR-u u okviru izvoznog jamstvenog fonda s ciljem odobravanja novih zajmova za obrtna sredstva - likvidnost;

(2)   proširenje opsega fonda za garanciju izvoza tako da uključuje i sektor turizma s ciljem omogućavanja izdavanja garancija (polica osiguranja) za zajmove bankama i HBOR-u - dodatna sredstva za likvidnost za izvoznike i turistički sektor;

(3)   proširenje opsega fonda jamstva za izvoz daljnjim proširivanjem spektra povlaštenih korisnika izvoznih i turističkih osiguranja na gospodarske subjekte koji posredno izvoze ili koji su dobavljači izravnih izvoznika.

 

1.4         Što uključuju Vladini paketi za podršku poslovanju (ako ih ima)?

Na ovo je pitanje, sažeto i u svrhu ovih Smjernica, odgovoreno u prethodna tri odjeljka. Za sada ostaje nam da vidimo hoće li se te mjere na neki način proširiti i / ili izmijeniti u sljedećim danima i tjednima.

Međutim, kako vjerujemo da će u ovom trenutku većina poduzeća prvenstveno pokušati imati koristi od državnih potpora namijenjenih očuvanju radnih mjesta (vidi 1.1 gore), molimo imajte na umu da se sa detaljnim uputama o uvjetima koje poduzetnici moraju ispuniti kako bi imali koristi od ovog postupka državnih potpora možete upoznati putem sljedeće veze: https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/

2              Uvoz u Hrvatsku

2.1         Koje sanitarne i druge mjere mogu uvoznici očekivati?

Trenutno nema posebnih sanitarnih mjera u odnosu na uvoznike, osim karantene i samoizolacije (vidi dolje za više).

Uz to, prema smjernicama Komisije EU o mjerama upravljanja na granicama, a koje se tiču zaštite zdravlja u hitnim slučajevima izazvanima koronavirusom COVID-19, ne treba uvoditi dodatne potvrde za robu koja legalno cirkulira unutar jedinstvenog tržišta EU-a jer nema dokaza da bi hrana bila izvor ili mogući prijenosnik  koronavirusa COVID-19.

2.2         Je li obavezna karantena za vozače kamiona i ako da, s kojih područja?

Nakon obavljenog prijevoza, hrvatski vozači i strani vozači kamiona s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj mogu:

·        ostati u karanteni ili

·        odlučiti otići u samoizolaciju kod kuće

U slučaju da je razdoblje između utovara i istovara manje od 24 sata, vozači moraju ostati u kabini vozila do sljedećeg utovara / istovara.

Strani vozači (bez boravišta u Hrvatskoj) moraju ući u karantenu ili mogu koristiti svoju kabinu kao prostor za samoizolaciju, osim ako odmah ne naprave povratnu vožnju. O smještaju stranih vozača u karantenu mora se obavijestiti županijski stožer civilne zaštite.

Hrvatski državljani i strani državljani s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj, koji voze teretna vozila za hrvatskog poslodavca u međunarodnom transportu, nakon utovara ili istovara robe, mogu koristiti kućnu izolaciju u vlastitom domu, poštujući propisane mjere samoizolacije te na poziv poslodavca obavljati daljnje prijevozničke aktivnosti bez vremenskog ograničenja boravka u kućnoj izolaciji.  

Karantene u svakoj županiji uspostavlja županijski stožer civilne zaštite.

Prijevozna poduzeća mogu od nadležnog županijskog stožera civilne zaštite zatražiti formiranje karantene u svojim poslovnim prostorijama, pod uvjetom da imaju dovoljno prostora za smještaj svojih vozača u skladu s mjerama zdravstvenog nadzora. Pri tome, za korisnike karantene moraju biti osigurani hrana i sanitarni čvor.

Kabina kamiona također se smatra prostorom za samoizolaciju.

2.3         Koje druge mjere moraju uvoznici uzeti u obzir ?

Više nije potrebno prijavljivati dolazak na granicu.

Poslodavci moraju putem telefona obavijestiti o dolasku i odlasku njihovog vozača u i iz karantene te o daljnjem putovanju.

Za vrijeme utovara / istovara vozači ne smiju napuštati kabinu vozila.

Tranzit

Tranzit je organiziran kroz osam graničnih prijelaza: sa Slovenijom na Bregani i Macelju, s Mađarskom na Goričanu i Duboševici, s Bosnom i Hercegovinom na Novom Selu, Staroj Gradiški i Slavonskom Šamcu, a sa Srbijom na Bajakovu. Tranzit će u svakom trenutku biti pod pratnjom. Tijekom zaustavljanja, vozači se moraju distancirati od drugih osoba na udaljenost od najmanje1m na otvorenim i 2 m u zatvorenim prostorima.

3              Izvoz iz Hrvatske

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Općenito, dozvoljen je izvoz robe iz Republike Hrvatske.

 

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (medicinske i farmaceutske potrepštine, hranu itd.)? 

Vlada Republike Hrvatske donijela je 14. ožujka 2020. odluku kojom je ovlastila ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta da zabrani izvoz određene robe (navedene u odluci spomenute Vlade) u slučaju mogućih nestašica. Međutim, ministar do ovoga trenutka još uvijek nije zabranio izvoz bilo koje vrste robe.

3.3         Je li testiranje na koronavirus obavezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Osoblje uključeno u izvozne aktivnosti ne podliježe obveznom preventivnom testiranju.


 

C           NJEMAČKA

1              Vladine mjere u Njemačkoj

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

U ponedjeljak, 23. ožujka 2020., savezna vlada odlučila je o sveobuhvatnom paketu mjera za ublažavanje posljedica širenja koronavirusa. Vlada je pokrenula hitnu pomoć za mala poduzeća i samozaposlene. Pojačan je rad klinika i praksi, te je pojednostavljen pristup naknadama za rad u nepunom radnom vremenu. Nadalje, savezna vlada planira pomoći i velikim kompanijama s fondom za ekonomsku stabilizaciju - Economic Stabilisation Fund (Wirtschaftsstabilisierungsfond, WSF). Njemački Bundestag usvojio je Zakon o WSF-u.

Počinju i takozvani posebni programi Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) 2020 kojima se podržava poduzeća koja su zbog pandemije koronavirusa upala u privremene teškoće. Male, srednje i velike tvrtke sada se mogu prijaviti na navedene programe putem svoje glavne poslovne banke. Plaćanja će biti izvršena što je brže moguće, a sredstva za poseban program su neograničena. Komisija EU također je odobrila njemačke programe pomoći.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

Prema svim dostupnim informacijama, lanci opskrbe i dalje rade kao i obično. Međutim, nadležno ministarstvo u kontaktu je s udrugama, hranidbenim lancima i državnim ministarstvima vezano za ovo pitanje te se prolazi kroz moguće scenarije i potencijalne potrebne mjere.

Ipak, savezna vlada odlučila je dopustiti iznimke u dnevnom vremenu vožnje i tjednim odmorima. Izuzeci se u početku primjenjuju do 17. travnja 2020. za radni promet i komercijalni teretni promet. U određenim slučajevima, vozači mogu odstupiti od zakonski primjenjivih vremena vožnje i odmora.

13. ožujka 2020. ukinuta je zabrana vožnje za teretna vozila nedjeljom i državnim praznicima. U početku pa do, uključujući i 5. travnja 2020., nadležna tijela trebala bi se suzdržati od provjera zabrane vožnje za teretna vozila nedjeljom i državnim praznicima, tako dugo dok postoje uska grla u dostavi robe zbog posljedica širenja koronavirusa.

Te mjere služe isključivo u svrhu održavanja sigurnosti opskrbe, kako to navodi Federalno ministarstvo prometa koje je također olakšalo i pravila koja se tiču kabotaže.

1.3         Postoje li financijska sredstva za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama koronavirusa (bespovratna sredstva, osiguranje itd.)?

WSF ima za cilj osigurati likvidnost i solventnost poduzeća koja su bila zdrava i konkurentna prije pandemije koronavirusa. WSF nadopunjuje planirane posebne programe KfW-a.

Stoga će WSF imati na raspolaganju sljedeće instrumente:

-        jamstvo u iznosu od 400 milijardi eura koje bi trebalo pomoći kompanijama da se refinanciraju na tržištu kapitala (premošćivanjem nedostatka likvidnosti),

-        kreditno odobrenje u iznosu od 100 milijardi EUR za jačanje kapitala poduzeća (dokapitalizacija),

-        dodatno odobrenje kredita u ukupnom iznosu od 100 milijardi EUR za refinanciranje posebnih programa KfW-a.

Ovi instrumenti na raspolaganju su tvrtkama koje ispunjavaju najmanje dva od sljedeća tri kriterija:

I.        ukupna imovina veća od 43 milijuna eura,

  1. više od 50 milijuna eura prodaje, kao i

III.     u prosjeku više od 249 zaposlenika godišnje.

Kako bi podržala mikropoduzetnike i samozaposlene koji su ekonomski pogođeni pandemijom koronavirusa, savezna vlada odlučila se i za program hitne pomoći u ukupnom iznosu od 50 milijardi eura. To uključuje sljedeće mjere:

-        Tvrtke s do pet zaposlenih (u punom radnom vremenu) primaju jednokratnu potporu do 9.000 eura za 3 mjeseca.

-        Tvrtke s do deset zaposlenih (u punom radnom vremenm) primaju jednokratnu potporu do 15.000 eura za 3 mjeseca.

-        Ako stanodavac smanji najamninu za najmanje 20 posto, subvencija, pod uvjetom da nije u potpunosti iskorištena, može se koristiti i za dodatna dva mjeseca.

1.4         Što uključuju vladini paketi za podršku poslovanju (ako ih ima)?

Kako bi se pružila podrška zaposlenicima i tvrtkama, stvorena je pravna osnova radi pojednostavljenja pristupa naknadama za rad u nepunom radnom vremenu. Federalna vlada je također donijela odgovarajuću uredbu kako bi olakšala primanje naknada radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu. Cilj ovoga je očuvanje radnih mjesta u tvornicama za vrijeme pandemije koronavirusa te izbjegavanje otpuštanja radnika.

Savezna vlada uspostavila je WSF koji je posebno namijenjen velikim tvrtkama i može pružiti pomoć velikih razmjera. Ona nadopunjuje pomoć za likvidnost kroz posebne programe KfW.

Fond  raspolaže sa:

-        100 milijardi eura za korporativne akcije

-        400 milijardi eura za garancije.

Fond može refinancirati programe KfW koji su već odobreni i to čak sa do 100 milijardi EUR.

Za zaposlenike i tvrtke pogođene učincima koronavirusa, zaštitne mjere počivaju na tri stupa:

I.             Povećavanje fleksibilnosti kratkotrajnog rada

Ubuduće će tvrtke moći dobiti beneficije za kratkotrajni rad pod lakšim uvjetima. Naknade za rad na kraće radno vrijeme mogu se prijaviti kada gubitak utječe na deset posto zaposlenih.

II.            Pomoć za poreznu likvidnost tvrtki

U tu svrhu, odgoda određenih plaćanja poreza se olakšava, akontacije se mogu lakše smanjiti. Odustaje se od prisilnih izvršenja i kazni za kašnjenja u plaćanju povezana s učincima koronavirusa.

III.           Zaštitne mjere za tvrtke i poduzeća

Likvidnost poduzeća zaštićena je novim mjerama koje su neograničene u količini. U tu svrhu će se postojeći programi za podršku likvidnosti, poput KfW i ERP kredita, proširiti i učiniti dostupnima većem broju tvrtki.

2              Uvoz u Njemačku

2.1         Koje sanitarne i druge mjere uvoznici mogu očekivati?

U borbi protiv koronavirusa Njemačka je u velikoj mjeri blokirala granice prema Francuskoj, Austriji, Luksemburgu, Danskoj i Švicarskoj za putnički promet. Od 16. ožujka 2020. postoji privremena granična kontrola na njemačkim granicama s Austrijom, Švicarskom, Francuskom, Luksemburgom i Danskom.

Za državljane EU kao i za državljane trećih zemalja koji putuju bez valjanog razloga putovanja, prijelazi na graničnim prijelazima na unutarnjim granicama s Austrijom, Švicarskom, Francuskom, Luksemburgom i Danskom više nisu dopušteni. Da bi dokazali valjan razlog, putnici moraju biti u mogućnosti pokazati valjanu dokumentaciju. Ista podrazumijeva ugovore o radu, dokumentaciju vezanu za narudžbe, prekograničnu putničku iskaznicu ili putnički list.

2.2         Je li obavezna karantena za vozače i ako da, s kojih područja?

Ne, trenutno ne postoji obavezna karantena za vozače kamiona. Pogledajte odjeljak 2.1. vezan uz mjere koje uvoznici mogu očekivati.

2.3         Koje druge mjere moraju uvoznici uzeti u obzir?

Prema trenutnim informacijama, svi vozači kamiona upućeni su da ne izlaze iz svojih vozila. Također trebaju dobiti zaštitnu opremu poput rukavica za jednokratnu upotrebu. Prilikom utovara i istovara robe, vozač mora držati minimalnu udaljenost od 1 metra od drugih osoba. Prijevozni papiri i drugi dokumenti šalju se telematikom.

3              Izvoz iz Njemačke

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Da, izvoz iz Njemačke općenito je još uvijek dopušten. Bez obzira na to, neke susjedne zemlje mogu nametnuti ograničenja uvoza koja bi se mogla primijeniti i koja bi se trebala uzeti u obzir u izvoznim aktivnostima.

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (medicinske i farmaceutske potrepštine, hranu itd.)?

Od 19. ožujka 2020. više ne postoje nacionalne zabrane izvoza i prijenosa medicinske zaštitne opreme, a koje su prethodno bile podložne ograničenjima. Bez obzira na to, od 15. ožujka 2020. za izvoz medicinske zaštitne opreme na temelju Uredbe (EU) 2020/402 postoji potreba izdavanja odobrenja. Uredba se ne primjenjuje na iznimke za koje nije potrebno ishoditi odobrenje.

3.3         Je li testiranje na koronavirus obavezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Ne, u Njemačkoj ne postoje takva obavezna ispitivanja osoblja koje je uključeno u izvozne aktivnosti.

Međutim, imajte na umu da druga obavezna ispitivanja, druge provjere ili čak karantena mogu biti obavezni u zemljama uvoznicama, tj. zemljama u koje se izvozi roba iz Njemačke. Stoga bi izvoznici trebali posebno provjeriti odgovarajuće obveze / status u zemljama u koje se roba treba isporučiti.


 

D          MAĐARSKA

1              Vladine mjere u Mađarskoj

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

Mađarska vlada je s danom 11. ožujka 2020. godine proglasila izvanredno stanje u zemlji u trajanju od 15 dana. Vlada je također osnovala izvanredne „akcijske“ odjele za pokrivanje potreba različitih specifičnih sektora gospodarstva, a sve radi koordinacije i lakše komunikacije između aktera na tržištu. Vlada će pružiti brze odgovore na njihove probleme i poteškoće nastale u vezi s krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

Tijekom izvanrednog stanja, Vlada je uvela brojna ograničenja kako bi spriječila širenje koronavirusa COVID-19. Prvi paket odredaba koji se doista bavi ekonomskim pitanjima može se naći u 47/2020. (III. 18) Uredba Vlade donesena 18. ožujka 2020. godine.

Najvažnije odredbe navedenog paketa su sljedeće:

·        dužnicima s kreditima financijskih institucija, odobreno je privremeno oslobađanje od obveza redovnog plaćanja duga do 31. prosinca 2020., a što obuhvaća i glavnicu i kamate;

  • kratkoročni financijski zajmovi poslovnim udruženjima produženi su do 30. lipnja 2020.;
  • zajmovi odobreni od 19. ožujka mogu sadržavati kamatnu stopu koja prelazi osnovnu kamatu Mađarske narodne banke za najviše 5,00 posto p.a .;

·        radne odredbe postale su fleksibilnije i prilagođene situaciji, npr. na način da poslodavac sada ima pravo provjeriti zdravstveno stanje zaposlenika, uvedeno je pravo poslodavca da jednostrano naredi rad od kuće, da promijeni raspored radnog vremena u roku od 3 dana itd.;

Uredba Vlade sadrži posebne mjere za područja turizma, ugostiteljstva, slobodnog vremena, kulture, sporta, a što je detaljnije sažeto u odjeljku 1.2 niže.

Vlada i odjeli za izvanredne akcije mogu u bliskoj budućnosti najaviti daljnje mjere prema stvarnim potrebama gospodarstva te ovisno o daljnjem razvoju situacije.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

Do sada je Vlada izričito odlučila podržati samo ograničen broj industrija i relevantnih lanaca opskrbe unutar sektora turizma, ugostiteljstva, slobodnog vremena, sporta, kulture, tj. za sada nisu određene nikakve posebnosti za tvrtke koje obavljaju uvoz/izvoz.

Pomoćne odnosno povezane usluge koje pomažu ili pružaju opskrbu za ove aktivnosti (npr. uvoz robe za hotelijerstvo), ne podliježu mjerama potpora. Podržana su samo ona poslovna udruženja čija je glavna djelatnost unutar gore navedenih sektora.

Među specifičnim industrijskim mjerama su najznačajnije sljedeće:

·          Vlada je privremeno oprostila određene doprinose poslodavaca (npr. socijalni doprinosi);

·          zaposlenici koji rade u podrživim sektorima ne moraju plaćati doprinose za mirovine, a naknada za ostvarivanje pogodnosti u zdravstvu je minimalna prijavljena naknada;

·          ugovori o najmu - većinom ugovori o najmu imovine - koji su u vezi s gore navedenim sektorima, ne mogu se ukidati, a naknade za najam ne mogu se povećavati (npr. tipično za pružatelje usluga smještaja);

·          Doprinos turističkom razvoju (koji se kvalificira kao vrsta poreza) obustavlja se do 30. lipnja 2020.

Vlada je također obustavila poreznu obvezu mikro i malih poduzeća u mnogim sektorima, a posebno takozvani „detaljni paušalni porez malih poduzeća“ u tim sektorima (npr. taksisti, usluge ljepote, zdravstvene usluge itd.). Porezne obveze su tu suspendirane do 30. lipnja 2020.

Odjel za izvanredne akcije za „ponovno pokretanje gospodarstva“ kontinuirano surađuje i savjetuje se s industrijskim i trgovinskim komorama raznih struka radi detektiranja kritičnih poteškoća koje zahtijevaju hitne intervencije i u ostalim sektorima, osim gore spomenutih.

1.3         Postoje li financijska sredstva za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama koronavirusa (bespovratna sredstva, osiguranje itd.)?

Osim onoga što je prikazano gore u odjeljcima 1.1 i 1.2, u ovom trenutku vlada nema daljnjih relevantnih mjera.

Do sada, kao što smo gore naveli, Vlada je obustavila neke porezne obveze u sektorima na koje je epidemija najviše utjecala, ali nema financijskih sredstava ili instrumenata pomoći koje izvoznici mogu koristiti iz državnih sredstava. S vremena na vrijeme, Vlada može organizirati izvanrednu preraspodjelu dijelova državnog proračuna radi poticanja gospodarstva i podrške ugroženim gospodarskim sektorima, a o zaštitnim mjerama i donošenju istih odlučuje se brzo.

1.4         Što Vladini paketi za podršku poslovanju (ako postoje) uključuju?

Za sada  je ovo analizirano u odjeljcima 1.1 i 1.2 gore.

2              Uvoz u Mađarsku

2.1         Koje sanitarne i druge mjere uvoznici mogu očekivati?

Osim granične kontrole koja je nedavno uvedena (u interesu ograničavanja ulaska stranaca u Mađarsku) i osim karantene i samoizolacije za mađarske vozače kamiona (molimo pogledajte odjeljak 2.2 dolje za detalje), za sada nema posebnih sanitarnih mjera u odnosu na uvoznike.

Mađarska je zatvorila svoje granice za inozemni putnički promet 17. ožujka 2020. Od tada u državu mogu ući samo mađarski državljani, no međunarodni teretni prijevoz i dalje je uglavnom dozvoljen. U skladu s relevantnim mjerama EU-a, Mađarska je utvrdila i propisala teretne rute / koridore za kamione koji dolaze u Mađarsku i kamione u tranzitu unutar teritorija Mađarske. Teretnim vozilima dopušten je ulazak u zemlju samo na označenim graničnim prijelazima i moraju slijediti određenu tranzitnu rutu odnosno ulazni put putovanja, a dopušteno im je ponovno punjenje goriva samo na određenim benzinskim postajama.

Trenutno je za međunarodni teretni promet otvoreno 9 graničnih prijelaza: (i) Rajka (Slovačka), (ii) Hegyeshalom, Sopron, Rábafüzes (Austrija), (iii) Redics (Slovenija), (iv) Letenye (Hrvatska ), (v) Udvar (Hrvatska), (vi) Röszke (Srbija), (vii) Csanádpalota (Rumunjska), (viii) Záhony (Ukrajina), (ix) Tornyosnémeti (Češka).

Na graničnim prijelazima provjerava se imaju li kamioni i vozači pravo ulaska u Mađarsku, a mjeri se i tjelesna temperatura vozača kamiona.

Osim smjernica Komisije EU o mjerama upravljanja granicama u svrhu zaštite zdravlja koje se odnose na izvanrednu situaciju izazvanu koronavirusomCOVID-19, Mađarska nije uvela nikakve dodatne potvrde za robu koja legalno cirkulira unutar jedinstvenog tržišta EU.

2.2         Je li obavezna karantena za vozače kamiona i ako da, s kojih područja?

Vlada je izjavila da treba obratiti pažnju na graničnu kontrolu i kontinuitet teretnog prometa.

Vozači kamiona s mađarskim državljanstvom, koji dolaze iz Italije, Kine, Koreje, Izraela i Irana, dok se istovremeno ne mogu utvrditi koronavirusni simptomi, moraju ostati u privremenoj kućnoj karanteni u trajanju od 14 dana. Ako pak osjete bilo kakve simptome bolesti COVID-19 moraju ostati u medicinskoj karanteni.

Međutim, da bi se osigurao kontinuitet teretnog prometa, vozači kamiona mogu se vratiti na posao ranije pod sljedećim uvjetima:

·        da je vozač kamiona takvog zdravstvenog stanja da može sigurno voziti;

  • da vozač kamiona nema simptome koronavirusa;
  • potrebno je o tome obavijestiti nadležnu epidemiološku upravu mjesta prebivališta vozača;
  • da vozač kamiona ima dezinfekcijsku i zaštitnu opremu u svojoj kabini kamiona;
  • da vozač kamiona ne sudjeluje u utovaru, u mjeri u kojoj je moguće ostati u kabini;

·        da poslodavac vozača kamiona također pazi da su ispunjeni gore navedeni uvjeti.

Vladina tijela neslužbeno potvrđuju da se navedeni protokol odnosi i na strane vozače. Svaki strani vozač kamiona dok se istovremeno ne mogu utvrditi koronavirusni simptomi, bit će podvrgnut liječničkom pregledu i službenoj odluci nadležnog epidemiološkog tijela. Ako na temelju odluke nadležnog epidemiološkog tijela vozač kamiona u osnovi ispunjava iste uvjete kao što je gore navedeno za mađarske vozače, on može nastaviti sa svojim radom i putovanjem.

2.3         Koje dodatne mjere uvoznici moraju uzeti u obzir?

Osim gore navedenih mjera, Vlada još uvijek nije  utvrdila druge specifične mjere.

3              Izvoz iz Mađarske

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Izvoz iz Mađarske je dopušten i trenutačno ne znamo za bilo kakva službena ograničenja, tj. izvoz može biti ograničen prvenstveno od strane tranzitnih i odredišnih zemljama.

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (lijekove i farmaceutska pomagala, hranu itd.)?

Prema nedavnoj uredbi, mađarska vlada zabranila je dana 27. ožujka 2020. i to za vrijeme trajanja izvanredne situacije, izvoz hidroksiklorokin-sulfata, kao i lijekova i intermedijarnih proizvoda koji sadrže takvu aktivnu tvar. Hidroksiklorokin sulfat je osnovna sirovina za proizvodnju lijeka koji se već koristi u nekoliko drugih zemalja za liječenje bolesnika zaraženih koronavirusom. Kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika ove sirovine, Mađarska je zaustavila njen izvoz da bi zaštitila i opskrbila mađarsko tržište i stanovništvo lijekovima.

3.3         Je li testiranje na koronavirus obvezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Osoblje uključeno u izvozne aktivnosti ne podliježe obveznom preventivnom testiranju, ali je obvezno nositi preventivnu opremu.

E           ITALIJA

1              Vladine mjere u Italiji

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

Talijanska vlada je 17. ožujka 2020. usvojila dekretni zakon nazvan "Uredba Cura Italia" (dekretni zakon od 17. ožujka 2020. br. 18, objavljen u službenom glasilu od 17. ožujka 2020. br. 70).

Uredba Cura Italia uvodi nove izvanredne mjere pružanja potpore poslovanju pod utjecajem izvanredne situacije COVID-19 (u daljnjem tekstu: Mjere).

Općenito, glavna svrha Mjera je očuvanje radnih mjesta i uvođenje niza olakšica za tvrtke kako bi se nadoknadilo snažno smanjenje likvidnosti zbog privremenog zaustavljanja njihovih aktivnosti.

Mjere se mogu svrstati u sljedeća tri područja:

a)           Mjere za očuvanje radnih mjesta.

Ovo su najznačajnije mjere:

-       bit će osnovani tzv. ‘’socijalni amortizeri šoka’’ koji će biti dostupni kvalificiranim poslodavcima. Tri su amortizera za socijalni rad koji su dostupni tvrtkama: i) cassa integrazione ordinaria; ii) cassa integrazione straordinaria; iii) assegno ordinario FIS (čl. 19. i 22. dekreta Cura Italia). Pomoću ovih mjera plaće zaposlenih bit će pokrivene u trajanju od najviše 9 tjedana.

-       razdoblje koje zaposlenik provede u karanteni izjednačava se s bolovanjem (članak 26. Uredbe Cura Italia).

-       rokovi za uplatu doprinosa za socijalno osiguranje i socijalnu pomoć obustavljaju se (članak 60. Uredbe Cura Italia).

b)           pomoć u likvidnosti tvrtkama kroz bankarski sustav.

Ovo su najznačajnije mjere:

-       za mala i srednja poduzeća (tj. tvrtke s manje od 250 zaposlenih, čiji godišnji promet ne prelazi 50 milijuna eura ili čija godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna eura) sa sjedištem u Italiji, uveden je izvanredni moratorij za hipoteke, leasing, kreditna sredstva i dospijeće kratkoročnih zajmova od banaka ili drugih financijskih posrednika. Ovaj izvanredni moratorij biti će na snazi do 30. rujna 2020. (članak 56. Uredbe Cura Italia).

-       za tvrtke koje nisu kvalificirane kao mala i srednja poduzeća postoje, međutim, mogućnosti za pristup kreditima. Jamstvo za kredit koji su banke i financijski posrednici dali takvim tvrtkama pružit će Cassa Depositi e Prestiti S.p.A. (čl. 57 dekreta Cura Italia).

-      bit će osnovan fond („Fondo per la promozione integrata“) koji će provoditi posebnu komunikacijsku kampanju te pružiti odgovarajuću potporu izvozu i internacionalizaciji u sektorima na koje utječu hitne situacije COVID-19 (čl. 72 Dekreta Cura Italia)

-       bit će osnovan fond koji će osigurati nastavak poslovnih aktivnosti u sektoru poljoprivrede, ribarstva i akvakulture (čl. 78 dekreta Cura Italia).

c)           pomoć u likvidnosti trgovačkim društvima kroz porezne odredbe.

Ovo su najznačajnije mjere:

-       ako trgovačko društvo do 31. prosinca 2020. prenese novčane kredite, komercijalne i financijske, koje ima prema dužnicima koji ne ispunjavaju uvjete, može, u određenim granicama, te iznose pretvoriti u porezni kredit (članak 55. Uredbe Cura Italia).

-       odgoda poreznih obveza, osim onih koje su izričito isključene u mjerama, koje dospijevaju između 8. ožujka i 31. svibnja 2020. Takve porezne obveze ispunjavat će se do 30. lipnja 2020. (članak 62. dekreta Cura Italia).

Ovisno o daljnjem razvoju ove situacije, talijanska će vlada možda - i najvjerojatnije - usvojiti dodatni set različitih i / ili dopunskih mjera za ostale industrije i gospodarske sektore u kojima će to biti potrebno.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

Da, postoje određene potpore u lancu opskrbe, međutim, u ovom trenutku samo za odabrane sektore.

Pored mjere navedene u prethodnom odjeljku, uredba Cura Italia također izravno intervenira kako bi podržala tvrtke čija je djelatnost u sljedećim sektorima: poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura; zračni prijevoz i zračna luka; show business.

U vezi s poljoprivrednim, ribolovnim i akvakulturnim aktivnostima, kako je spomenuto u stavku 1.1. gore, predviđaju se mjere za osnivanje fonda koji će osigurati da ta poduzeća mogu nastaviti sa svojim trgovačkim aktivnostima (čl. 78 Uredbe Cura Italia). Takav fond osniva se radi pokrića kamata koje se plaćaju na kreditne banke; pokrića troškova kamata ostvarenih u posljednje dvije godine na hipotekama; pokrivanja troškova uzrokovanih privremenom obustavom ribolovne aktivnosti. Ministarstvo poljoprivrede utvrdit će način rada fonda.

Osim toga, poljoprivredni je sektor među onim sektorima koji će imati koristi i od fonda pod nazivom „Fondo per la promozione integrata“ (čl. 72 dekreta Cura Italia).

Što se tiče sektora zračnog prometa, mjere predviđaju povećanje od 200 milijuna u trenutnom fondu solidarnosti (Fondo di solidarietà del settore aereo).

Likvidnost koju ovaj fond dodjeljuje tvrtkama za zračni prijevoz u izvanrednom stanju bit će namijenjena isplati plaća zaposlenika tvrtke.

Za pristup ovom fondu tvrtke koje posluju u zračnom prijevozu ili zračnoj luci morat će sklopiti poseban sporazum s Ministarstvom rada i socijalne politike.

Konačno, mjere predviđaju uspostavljanje dva fonda za hitne slučajeve u sektorima show businessa, kako bi se podržao ovaj sektor pogođen restriktivnim mjerama poduzetima radi suzbijanja izvanredne situacije izazvane koronavirusom COVID-19.

1.3         Postoje li financijska sredstva za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama koronavirusa (bespovratna sredstva, osiguranje itd.)?

Mjere predviđaju osnivanje fonda pod nazivom „Fondo per la promozione integrata“ (članak 72. dekreta Cura Italia).

Cilj takvog fonda je provesti posebnu komunikacijsku kampanju i pružiti odgovarajuću podršku izvozu i internacionalizaciji u sektorima koji su izloženi izvanrednim situacijama uzrokovanima koronavirusom COVID-19.

Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje te Ministarstvo gospodarstva i financija zajednički će odrediti kako će fond djelovati.

1.4         Što uključuju Vladini paketi za podršku poslovanju (ako postoje)?

Na ovo je pitanje - sažeto i u svrhu ovih Smjernica - odgovoreno u prethodna tri odjeljka. Za sada ostaje vidjeti hoće li se te mjere na neki način proširiti i / ili izmijeniti u sljedećim danima i tjednima.

2              Uvoz u Italiju

2.1         Koje sanitarne i druge mjere uvoznici mogu očekivati?

Trenutno nema posebnih sanitarnih mjera u odnosu na uvoznike, osim u nekim slučajevima karantene i samoizolacije (potražite dodatne podatke za dolje).

Uz to, prema smjernicama Komisije EU o mjerama upravljanja granicama u svrhu zaštite zdravlja koje se odnose na izvanrednu situaciju izazvanu koronavirusom COVID-19, ne treba uvoditi dodatne potvrde za robu koja legalno cirkulira unutar jedinstvenog tržišta EU. Konkretno, što se tiče hrane, nema dokaza da bi ista bila izvor ili mogući prijenosnik koronavirusa COVID-19.

2.2         Je li obavezna karantena za vozače kamiona i ako da, s kojih područja?

Karantena i samoizolacija nisu potrebni onima koji prolaze ili se zaustavljaju u Italiji zbog dokazanih radnih potreba, npr. strani vozači kamiona. Ipak, te su osobe dužne napustiti zemlju u roku od 72 sata nakon ulaska, što može biti produljeno za dodatnih 48 sati u slučaju dokazanih specifičnih potreba. Međutim, za te osobe potrebno je obavezno ispuniti deklaraciju u kojoj se navodi da je svrha njihovog ulaska u Italiju dokazana radna potreba. Istom se izjavom te osobe obvezuju prijaviti pojavu simptoma koronovirusa COVID-19 Odjelu za prevenciju lokalnog zdravstvenog poduzeća i podvrgnuti se izolaciji (uredbe br. 120 od 17. ožujka 2020. i br. 127 od 24. ožujka 2020.).

Karantena i samoizolacija nisu potrebni vozačima talijanskih tvrtki koji prolaze ili se zaustavljaju u Italiji i koji se bave međunarodnim prijevozom (uredbe od 17. ožujka 2020. br. 120 i 24. ožujka 2020. br. 127).

Dekreti n. 120 i 127 biti će na snazi do 3. travnja 2020., a nije isključeno ni njihovo produljenje.

2.3         Koje još mjere uvoznici moraju uzeti u obzir?

Ministarstvo za infrastrukturu i promet zajedno s nadležnim trgovačkim udruženjima objavilo je Protokol u kojem su prezentirane smjernice o sigurnosti u prometu i logistici.

Prema tim smjernicama, ako je moguće, vozači ne smiju napustiti kabinu vozila bez rukavica i maski. U svakom slučaju, vozilo može ući u prostor za utovar / istovar čak i ako vozač ne nosi rukavice i maske, sve dok vozač ne izađe iz vozila ili održi jedan metar udaljenosti od drugih operatera.

Za cjeloviti test Protokola pogledajte: http://www.mit.gov.it/sites/default/files/media/notizia/2020-03/Linee%20Guida%20trasporti%20e%20logistica.pdf

3              Izvoz iz Italije

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Općenito, dozvoljen je izvoz robe iz Italije. Međutim, takav izvoz robe trebao bi se promatrati u svjetlu Dekreta o PCM-u od 22. i 25. ožujka 2020. godine prema kojima tvrtke navedene prilozima Dekreta moraju obustaviti svoje aktivnosti i ostati zatvorene do 3. travnja. Stoga, do 3. travnja 2020. poduzeća koja su zahvaćena takvim uredbama ne mogu slati robu ako to izričito ne odobri nadležno tijelo (Prefetto).

Ne može se isključiti i dodatno proširenje donesenih uredbi.

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (lijekove i lijekove, hranu itd.)?

Direktiva od 17. ožujka 2020. br. 4 koju je izdala Agencija za carinu i monopole (jedna od tri porezne agencije koje obavljaju tehničke i operativne aktivnosti koje je prethodno obavljalo Ministarstvo gospodarstva i financija) nameće pribavljanje odobrenja za izvoz predmeta poput ventilacijskih uređaja i osobne zaštitne opreme poput rukavica, maski, zaštitnih kombinezona i naočala. Ako nema odobrenja, izvoz takvih proizvoda je zabranjen.

3.3         Je li testiranje na koronavirus obvezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Osoblje uključeno u izvozne aktivnosti ne podliježe obveznom preventivnom testiranju.

F           SLOVENIJA

1              Vladine mjere u Sloveniji

1.1         Što radi Vlada kako bi pružila podršku tvrtkama čije je poslovanje pogođeno posljedicama koronavirusa?

U Sloveniji je usvojeno nekoliko mjera zbog koronavirusa i to opće mjere koje utječu na svakodnevni život ljudi, poput zabrane kretanja i okupljanja ljudi na javnim mjestima i područjima, uz određene iznimke, kao i posebne mjere, poput mirovanja u sudskim i administrativnim stvarima (s izuzetkom u hitnim pitanjima). Sudovi se prilagođavaju situaciji u donošenju svojih odluka, a administrativne jedinice također djeluju samo u hitnim stvarima.

20. ožujka 2020. parlament je usvojio "prvi paket" mjera kojima je cilj ublažiti posljedice koronavirusa. Vlada je također pripremila takozvani „mega paket“ mjera koji će dodatno ublažiti posljedice. Očekuje se da će ove mjere biti usvojene u narednim danima. Međutim, sve su ove mjere podložne ovim smjernicama.

Ipak, treba uzeti u obzir da se situacija svakodnevno mijenja i da je presudno pratiti ažurirane podatke o mjerama te provjeriti detaljne podatke o određenoj mjeri prije nego što donesete bilo kakvu odluku.

1.2         Postoji li podrška od strane Vlade ili strukovnih udruga u lancu opskrbe?

U skladu s jednom od mjera, bit će moguće ograničiti ili zabraniti tržište i izvoz poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda i životinja za prehranu ljudi. Također će se moći ograničiti ili zabraniti izvoz poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda i životinja za prehranu ljudi iz Republike Slovenije, a sve pod uvjetom da na drugi način neće biti moguće osigurati dovoljnu opskrbu hranom u Sloveniji. Zakonodavstvo predstavlja samo pravnu osnovu za usvajanje mjera, stoga same mjere trenutno (još) nisu na snazi.

Zakonom je također predviđena mogućnost ograničavanja cijena sjemena, sjemena i sadnog materijala te ograničenje prometa šumskih drvnih sortimenata.

1.3         Postoje li financijska sredstva za pomoć izvoznicima pogođenima posljedicama koronavirusa (bespovratna sredstva, osiguranje itd.)?

Država je već usvojila određene mjere financijske i porezne prirode:

-         Porezni obveznici imat će pravo na odgodu poreza do dvije godine ili do 24 mjesečne rate u razdoblju od 24 mjeseca zbog gubitka sposobnosti generiranja prihoda uslijed epidemije virusa; u ovom razdoblju kamate se neće kumulirati.

-         Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dobit i predujma poreza na dobit i poreza na dohodak od poslovanja, kao i za nekoliko drugih obveza povezanih s porezom, produžava se do 21. svibnja 2020. godine.

-         Politiku poreznih procedura za vrijeme epidemije virusa utvrdit će ministar financija.

-         Zajmoprimci (tvrtke, samostalni poduzetnici, poljoprivrednici, društva, zadruge i ustanove, kao i samozaposleni i fizičke osobe, ako su slovenski državljani) koji neće moći vratiti kredit iz poslovnih razloga povezanih s učincima virusa, imat će pravo podnijeti zahtjev banci za odgodu plaćanja zajma za nepodmirene obveze za jednu godinu. Oni kojima je zabranjeno da posluju prema nalogu Vlade (npr. kafići i restorani) neće trebati dokazivati nemogućnost vraćanja kredita. Mjera će ostati na snazi 18 mjeseci nakon završetka epidemije.

Pored ovih, postoje i druge mjere koje se očekuju, npr.:

-         uspostavljanje takozvanog jamstvenog programa koji bi državnoj instituciji omogućio otkup potraživanja za koja postoji mogućnost da ih neće vratiti;

-         skraćivanje roka plaćanja za plaćanja iz javnih sredstava privatnim dobavljačima na osam dana;

-         ugovorne kazne za kašnjenje u opskrbi i pružanju usluga javnom sektoru neće se aktivirati;

-         država će problem s likvidnošću zajedno sa SID bankom rješavati mjerama sa sredstvima za neizravno financiranje poduzeća putem banaka;

-         neiskorištena sredstva iz Europskog socijalnog fonda bit će usmjerena za pomoć tvrtkama i institucijama koje su uključene u istraživanje i razvoj cjepiva, lijekova, zaštitne opreme protiv koronavirusa.

Ministarstvo gospodarstva priprema i mjere za mikro, mala i srednja poduzeća zajedno sa slovenskim poduzetničkim fondom. Slovenski poduzetnički fond raspisao je i natječaj za garancije banaka s niskim kamatama za brže, lakše i jeftinije stjecanje bankovnih zajmova.

1.4         Što Vladini paketi za podršku poslovanju (ako postoje) uključuju?

Pored navedenih financijskih i poreznih mjera, već su usvojene ili se očekuje da će biti usvojene i sljedeće mjere:

OSTALE MJERE ZA ODRŽAVANJE RADA DRUŠTVA I POMOĆ ZAPOSLENIMA:

Brojni poslodavci neće biti u mogućnosti osigurati posao svojim zaposlenicima i uputit će ih da čekaju posao kod kuće. Kako bi se sačuvali radni odnosi, donesena je mjera kojom će država poslodavcima nadoknaditi 40% plaće i to za poslodavce koji će zbog epidemije na čekanje uputiti najmanje 30% zaposlenika. Ako je zaposlenik u karanteni na temelju naredbe ministarstva i ne može obavljati posao kod kuće, država će poslodavcu u potpunosti isplatiti naknadu plaće.

U okviru daljnjih mjera koje još nisu usvojene, predlaže se:

-         umjesto poslodavaca država će pokriti sve doprinose za socijalno osiguranje onih zaposlenika koji će biti upućeni da čekaju posao kod kuće;

-         doprinose za mirovinsko osiguranje zaposlenika koji ostaju na poslu plaća država, I to oba doprinosa koja inače snose zaposlenik i poslodavac;

-         položaj svih onih zaposlenika koji ne rade zbog više sile (npr. čuvanje djece ili bez prijevoza na posao) bit će izjednačen sa statusom zaposlenika koji čekaju posao kod kuće;

-         naknade za bolovanje tijekom epidemije od prvog dana nadalje snosit će Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije, a ne poslodavac;

-         zapošljavanja koja sufinancira država dodatno će sufinancirati država u iznosu razlike između punog sufinanciranja i subvencije.

U skladu s pretpostavkom, takve bi mjere bile na snazi do 31. svibnja 2020. ali i nakon toga ako će biti potrebne.

POMOĆ ZA SAMOZAPOSLENE

U odnosu na samozaposlene koji nemaju drugih zaposlenika, a samozapošljavanje im je jedini osnov za uključivanje u obvezno socijalno osiguranje, plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje koji dospijevaju u travnju, svibnju i lipnju odgađa se. Ti će doprinosi morati biti uplaćeni najkasnije do 31. ožujka 2022. godine. Uvjet za to je da samozaposlena osoba nema nepodmirenih obveza.

Nadalje, predlaže se da samozaposleni koji zbog krize nisu u mogućnosti obavljati svoje djelatnosti ili ih značajno usmjeriti, imaju pravo na mjesečni osnovni dohodak od 70% neto minimalne plaće. U međuvremenu, doprinose samozaposlenim osobama uplaćivat će država u mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

POMOĆ U POLJOPRIVREDI

Država namjerava ublažiti učinke epidemije na poljoprivrednike sljedećim mjerama:

-       Poljoprivrednicima oboljelima od Covid-19 bolesti bilo bi nadoknađeno 80% njihove minimalne plaće za vrijeme bolesti.

-       Poljoprivrednici mogu imati pravo na smanjenje ili otpis mirovinskih doprinosa ili odgoditi sve doprinose za socijalno osiguranje.

-       Za sve vlasnike poljoprivrednog i šumskog zemljišta i košnica, katastarski porez na dohodak za ovu godinu bit će smanjen za 50 posto.

-       Veća kupovina poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda za pravne osobe.

-       Vlasnici dozvola za privez komercijalnih ribarskih plovila imaju pravo na 40% naknade za plaćanje.

-       Uzgajivačima vodenih organizama u ovoj godini bila bi smanjenja naknada za vodu za iznos od 40%.

-       Itd

MJERE U PROMETU

Državne mjere su privremeno ograničile ili zabranile prijevoz putnika (zračni i drugi javni putnički prijevoz).

Zabrana zračnog prometa ne odnosi se na zrakoplove koji obavljaju međunarodni redoviti i posebni zračni prijevoz robe ili pošte, te na zrakoplove koji obavljaju međunarodne posebne zračne usluge bez prijevoza putnika na letovima do ili iz njihove baze (tzv. trajektni letovi ).

Unatoč privremenoj zabrani javnog prijevoza, država je prepoznala da su usluge popravka vozila hitno potrebne i da mogu nastaviti s radom (u okviru jednog od izuzeća opće zabrane ponude i prodaje robe i usluga izravno potrošačima, što će biti predstavljeno u nastavku). Kao i sve hitne službe za osiguranje javne sigurnosti i zdravlja, i dalje se mogu pružati usluge vuče te druga pomoć na cesti. Navedeno se ne odnosi na usluge vulkanizacije.

Do 16. travnja 2020. zabranjeno je provoditi tehničke preglede i druge postupke koji se odnose na registraciju motornih vozila i rad u tahografskim radionicama. Valjanost prometnih dozvola, uključujući osiguranje motornih vozila, te potvrde o ADR-u za prijevoz opasnih tereta, koje ističu u ovom razdoblju, produžuje se do 16. svibnja 2020. godine.

Država je također regulirala režim u vezi s prelaskom određenih državnih granica:

(a)  Republika Slovenija - Republika Hrvatska:

-         Sljedeći granični prijelazi prestali su s radom: Hotiza - Sveti Martin na Muri, Razkrižje - Banfi, Središče ob Dravi I - Preska, Drenovec - Gornj Voća, Zgornji Leskovec - Cvetlin, Rogatec I - Klenovec Hurnski, Rajnkovec - Mali Tabor, Podčetrtek - Luke Poljanske, Sedlarjevo - Plavić, Nova vas ob Sotli - Draše, Stara vas-Bizeljsko - Donji Černenovec, Rakovec - Kraj Donji, Planina v Podboču - Novo Selo Žumberačko, Brezovica - Brezovica, Radovica - Kašt, Krmačina - Vivodina, Božakovo - Orež , Krasinec - Pravutina, Žuniči - Priliće, Sodevci - Blaževci, Osilnica - Zamost, Podplanina - Čabar, Novi kot - Prezid I, Novokračine - Lipa, Starod I - Vele Mune, Rakitovec - Slum, Brezovica pri Gradinu - Lucija.

 

(b)  Republika Slovenija - Republika Italija:

-         Slovensko-talijanska granica smije se prelaziti samo na četiri "kontrolne točke" i to Vrtojba, Fernetiči, Škofije i Krvavi potok (prve tri će biti otvorene cijelo vrijeme, a kontrolna točka Krvavi potok otvorena je između 5 i 23 sata)

-         Cestovni teretni prijevoz, osim prijevoza poštanskih pošiljaka, lijekova, zaštitne opreme i medicinskih sredstava te humanitarne pomoći iz Italije u Republiku Sloveniju se ne obavlja. Izuzetak su teretna vozila (teret) čije je krajnje odredište Republika Slovenija ili vozila odnosno teret u tranzitu, a dogovoreno je sa susjednom državom da ista prihvati teretno vozilo. Teretni tranzit je organiziran (u određenim smjerovima) u konvojima.

-         Željeznički prijevoz putnika te međunarodni povremeni i redoviti autobusni prijevoz između Italije i Republike Slovenije ne obavljaju se.

 

(c)   Republika Slovenija - Republika Austrija:

-         Slovensko-austrijska granica može se prijeći na trinaest „kontrolnih točaka“, koje su u pravilu uvijek otvorene, osim kako je navedeno niže:

-         Gornja Radgona - Bad Radkersburg,

-         Kuzma - Bonisdorf,

-         Holmec - Grablach (između 5 i 21 sati),

-         Karavanke - Karawankentunnel,

-         Jurij - Langegg (između 6 i 21 sati),

-         Vič - Lavamund (između 5 i 23 sata),

-         Ljubelj - Loibltunnel,

-         Trate - Mureck,

-         Radlje - Radlpass,

-         Gederovci - Sicheldorf,

-         Šentilj (avtocesta) - Spielfeld (Autobahn),

-         Šentilj (magistrala) - Spielfeld (Bundesstrasse) (između 6 i 21 sati),

-         Korensko sedlo - Wurzenpass (između 5 i 23 sata).

-         Prijevoz putnika vlakom između Austrije i Slovenije ne obavlja se.

-         Nije dozvoljen tranzit osoba za koje se pretpostavlja da ne mogu napustiti teritorij Republike Slovenije zbog mjera susjednih zemalja.

 

Na slovensko-talijanskoj i slovensko-austrijskoj granici:

-         Strancima je dopušten ulazak u Republiku Sloveniju ako isti predoče negativni nalaz o obavljenom molekularnom laboratorijskom ispitivanju postojanja koronavirusa COVID-19 na slovenskom, engleskom ili talijanskom / njemačkom jeziku, ne stariji od tri dana ili ako je tjelesna temperatura osobe niža od 37,5 ° C i ista ne pokazuje jasne znakove infekcije gornjih dišnih puteva (kašalj, kihanje, kratkoća daha).

-         Ulazak u Republiku Sloveniju dozvoljen je državljanima Republike Slovenije i osobama s prebivalištem ili boravištem u Republici Sloveniji. Ako je tjelesna temperatura veća od 37,5 ° C ili osoba pokazuje jasne znakove infekcije gornjih divnih puteva (kašalj, kihanje, kratkoća daha), obavijestit će se o uputama Nacionalnog instituta za javno zdravstvo.

 Uz te mjere uzimaju se u obzir i mjere koje poduzimaju susjedne zemlje.

2              Uvoz u Sloveniju

2.1         Koje sanitarne i druge mjere uvoznici mogu očekivati?

Uvoznici mogu očekivati mjere koje se provode na graničnim prijelazima između Slovenije, Italije i Austrije na postojećim graničnim prijelazima (vidi gore).

 

2.2         Je li obavezna karantena za vozače kamionai ako da, s kojih područja?

Republika Slovenija nije usvojila obveznu karantensku mjeru za vozače (kamiona). No, postoji opća zabrana kretanja i okupljanja ljudi na javnim mjestima i područjima (s određenim iznimkama, poput: dolaska i odlaska na posao i obavljanja radnih zadataka, pristupa ljekarnama, trgovinama prehrambenim proizvodima i izravnom prodajom poljoprivrednih proizvoda, zdravstvu i sanitarnim uslugama, mjestima za prodaju hrane za životinje, javnim parkovima i drugim područjima za šetnju, itd.).

2.3         Koje još mjere uvoznici moraju uzeti u obzir?

Uz mjere koje se odnose na sam promet, uvoznici bi trebali voditi računa o tome da je u Republici Sloveniji opskrba i prodaja roba i usluga direktno potrošačima zabranjena, s izuzetkom u trgovinama prehrambenih proizvoda, uključujući prodaju poljoprivrednih proizvoda na farmi, ljekarnama, trgovinama medicinskim potrepštinama i ortopedskim pomagalima, vrtnim i poljoprivrednim programima u trgovinama, poljoprivrednim trgovinama, benzinskim pumpama, bankama, pošti, uslugama dostave, prometu i kioscima za prodaju novina i časopisa, drugim osnovnim uslugama za javnu sigurnost i zdravlje te prodavaonicama hrane za životinje. Od svih oblika prodaje na daljinu dozvoljena je samo ona koja podrzumijeva kućnu dostavu potrošaču.

Iako se mjera odnosi samo na B2C odnose i ne ometa B2B transakcije, ova mjera može (ne) izravno utjecati na položaj uvoznika, ovisno o organizaciji pojedinačnog lanca opskrbe i distribucije.

3              Izvoz iz Slovenije

3.1         Je li trenutno dopušten izvoz iz zemlje (27. ožujka 2020.)?

Za sada nema posebnih ograničenja izvoza, ali treba imati na umu da bi se to moglo dogoditi u budućnosti (pojašnjenje u sljedećem odjeljku).

 

3.2         Je li Vlada uvela zabranu izvoza iz zemlje za određenu vrstu robe (lijekove i farmaceutska pomagala, hranu itd.)? 

U skladu s jednom od mjera, bit će moguće ograničiti ili zabraniti tržište, izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda i životinja za prehranu ljudi. Zakonom je također predviđena mogućnost ograničavanja cijena sjemena, sjemena i sadnog materijala te ograničenje prometa šumskih drvnih asortimana. Mjera je predstavljena gore u odjeljku 1.2.

3.3         Je li testiranje na koronavirus obvezno za osoblje uključeno u izvozne aktivnosti (radnici u logistici, vozači)?

Obavezno ispitivanje osoba u uvozno-izvoznim djelatnostima ne provodi se. Sada se testiranje provodi samo kod osoba sa znakovima i simptomima akutne respiratorne infekcije, sa ili bez groznice, te u slučajevima gdje je infekcija toliko teška da zahtijeva hitno bolničko liječenje ili postoji indikacija da će osoba u skoroj budućnosti biti primljena u bolnicu, a uz navedeno, testiranje se provodi i za neke druge kategorije osoba.

o autoru

Mislav Bradvica

Mislav Bradvica je hrvatski odvjetnik poznat po svojem radu u polju parničnog prava, restrukturiranja te prava zaštite tržišnog natjecanja.

kontaktirajte nas