Legal Alert

Nova pravila EU-a o korporativnom izvještavanju o održivosti
Neven Marić | 27.03.2023

BMWC Legal Alerts I Corporate Sustainability Reporting Directive I ESG

U okviru europskog zelenog plana Europska unija uvela je nova pravila za velika poduzeća i društva listana na burzi, u pogledu socijalnih i okolišnih rizika s kojima se suočavaju te o tome kako njihove aktivnosti utječu na ljude i okoliš. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja je stupila na snagu 5. siječnja 2023., zahtijeva od otprilike 50 000 velikih poduzeća te malih i srednjih listanih poduzeća (MPS) da izvještavanju o pitanjima održivosti kao što su prava vezana uz okoliš, ljudska prava i čimbenike upravljanja. Pravila se primjenjuju na sva velika poduzeća i društva listana na burzi, osim na mikro poduzeća. Poduzeća iz trećih zemalja s ostvarenim neto prihodom od 150 milijuna EUR u EU-u, a koja imaju barem jedno društvo kći ili podružnicu u EU-u, također moraju dostaviti izvješće o svojim učincima na okoliš, društvo i upravljanje.


Europska unija zahtijeva od velikih i listanih poduzeća, osim mikro poduzeća, da redovito objavljuju socijalne i okolišne rizike te učinke na ljude i okoliš. Navedeno pomaže ulagačima, organizacijama civilnog društva, potrošačima i drugim dionicima da ocijene uspješnost poduzeća u pogledu održivosti. Nova Direktiva o korporativnom izvještavanju (CSRD) stupila je na snagu 5. siječnja 2023., jačajući pravila o socijalnim i okolišnim informacijama koje poduzeća moraju objaviti.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti

CSRD mijena Direktivu o nefinancijskom izvještavanju iz 2014., između ostalog, na način da zahtijeva izvještavanje o održivosti od šireg skupa velikih poduzeća i MSP-ova koji su uvršteni na burzi, otprilike 50 000 poduzeća.

Velika poduzeća definiraju se kao poduzeća koja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih kriterija: (i) prosječno 250 zaposlenika tijekom financijske godine, (ii) bilanca u iznosu od ukupno 20 milijuna EUR ili (iii) neto prihod od 40 milijuna EUR. Takva društva odgovorna su i za procjenu informacija koje se odnose na njihova društva kćeri.

Pravila postavljena CSRD-om primjenjuju se i na MSP-ove listane na burzi. Tijekom prijelaznog razdoblja (do 2028.), MSP-ovi imaju mogućnost odlučiti kako u svoje izvješće poslovodstva neće uključiti informacije o održivosti, izuzimajući se tako od primjene CSRD do 2028. U takvim slučajevima MSP-ovi ipak - u svojem izvješću poslovodstva (management report) - moraju navesti zašto nisu dostavili izvješće o održivosti.

Obveza izvješćivanja o održivosti primjenjivat će se i na poduzeća iz trećih zemalja koja ostvaruju neto prihod od 150 milijuna EUR u EU, u svakoj od posljednje dvije uzastopne financijske godine i koja istovremeno imaju barem jedno društvo kćer ili podružnicu na teritoriju EU, pod uvjetom da podružnica ostvaruje i neto prihod veći od 40 milijuna EUR. Društva kćeri i podružnice odgovorne su za sastavljanje, objavljivanje i stavljanje na raspolaganje izvješća o svojim učincima na okoliš, društvo i upravljanje, kako je definirano u CSRD-u. Izvješća društava kćeri i podružnica moraju sadržavati i informacije na razini grupe matičnog poduzeća iz treće zemlje.

Novi zahtjevi za izvještavanje

CSRD uvodi detaljnije zahtjeve u pogledu izvještavanja i osigurava da velika poduzeća izvještavaju o pitanjima održivosti kao što su prava vezana uz okoliš, socijalna prava, ljudska prava i čimbenike upravljanja:

(i) Opseg izvještavanja: obuhvaćena poduzeća dužna su izvještavati o pitanjima održivosti, uključujući klimatske promjene, utjecaja na okoliš, socijalnim i kadrovskim pitanjima, poštivanju ljudskih prava, borbi protiv korupcije i podmićivanja te raznolikosti u odborima poduzeća.

(ii) Standardizirani oblik izvještavanja: CSRD uvodi standardizirani format izvješćivanja kako bi se poboljšala usporedivost izvješća o održivosti. Poduzeća će morati koristiti skup obveznih standarada izvješćivanja o održivosti koje je razvila Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG).

(iii)  Zahtjevi u pogledu jamstva: CSRD uvodi nove zahtjeve u pogledu jamstva za izvješće o održivosti. Trgovačka društva morat će svoja izvješća o održivosti verificirati od strane neovisnog i akreditiranog revizora kako bi se osigurala njihova točnost i pouzdanost.

(iv) Produženo izvještajno razdoblje: CSRD produljuje izvještajno razdoblje s jedne na dvije godine. Poduzeća će morati pružiti informacije o održivosti i za tekuću financijsku godinu i za prethodnu godinu.

(vi) Aspekt dvostruke materijalnosti:   CSRD zahtijeva od poduzeća da izvješćuju o učincima svojih aktivnosti na ljude i okoliš, ali i o tome kako pitanja održivosti utječu na poduzeće.

(vi) Strategija održivosti: CSRD zahtijeva od poduzeća da objave svoju strategiju održivosti, uključujući način na koji planiraju upravljati rizicima za održivost, ublažiti ih te ublažiti njihov utjecaj na društvo i okoliš.

(vii) Upravljanje: CSRD zahtijeva od poduzeća da objave informacije o svojoj upravljačkoj strukturi i politikama povezanim s održivošću.

(viii) Lanac opskrbe: CSRD zahtijeva od poduzeća da izvješćuju o svojem lancu opskrbe, uključujući njihov pristup upravljanju rizicima za održivost u svojem lancu opskrbe.

(ix) Digitalizacija: CSRD zahtijeva od poduzeća da pripreme svoje financijske izvještaje i izvješća poslovodstva digitalno, u XHTML formatu, u skladu s europskim jedinstvenim elektroničkim formatom (ESEF) i da označe prijavljene informacije o održivosti, što omogućava pristupačnost i centralizaciju podataka. Nadalje, države članice trebale bi moći zahtijevati da poduzeća svoja izviješća poslovodstva besplatno stave na raspolaganje javnosti na svojim internetskim stranicama.

Općenito, cilj CSRD-a je poboljšati transparentnost i dosljednost izvješćivanja o održivosti poduzeća koja posluju u EU-u, olakšavajući ulagačima i drugim dionicima usporedbu i procjenu uspješnosti različitih poduzeća u pogledu održivosti. 

Datumi primjene

Primjena odredaba CSRD teći će u tri faze:

(i)  1. siječnja 2024. za poduzeća na koja se već primjenjuju odredbe Direktive o nefinancijskom izvještavanju, pri čemu će prvo izvješće trebati biti podneseno u 2025.

(ii) 1. siječnja 2025. za velika poduzeća na koja se trenutačno ne primjenjuje Direktiva o nefinancijskom izvještavanju, pri čemu će prvo izvješće trebati biti podneseno u 2026.

(iii) 1. siječnja 2026. siječnja 2026. za MSP-ove listane na burzi, male i jednostavne kreditne institucije i vlastita društva za osiguranje, pri čemu prvo izvješće treba biti podneseno u 2027.

(iv) 1. siječnja 2028. za poduzeća iz trećih zemalja, pri čemu prvo izvješće treba biti podneseno u 2029.

o autoru

Neven Marić

Neven Marić je hrvatski odvjetnik poznat po radu na polju korporativnog prava, spajanjima i akvizicijama te nekretninskim projektima.

kontaktirajte nas