Izvjesno je da će uslijed trenutne situacije, veliki broj trgovačkih društava biti suočen s određenim financijskim poteškoćama i susresti se s problemima vezanima uz financiranje daljnjeg poslovanja te ispunjavanje svojih obveza prema vjerovnicima. Stoga, kako bi tim trgovačkim društvima i njihovim upravama dali potrebne smjernice u pogledu njihovih zakonskih obaveza u nastavku donosimo korisne savjete što učiniti i kako postupati ako do toga dođe.

[PREUZMITE PDF NA DNU STRANICE]

UVOD
Vjerujemo da više nije potrebno naglašavati kako je globalno širenje koronavirusne bolesti COVID-19 uzrokovalo brojne izazove za poduzetnike i poslodavce u pogledu organizacije radnih procesa i održavanja likvidnosti. Izvjesno je da će uslijed trenutne situacije, veliki broj trgovačkih društava biti suočen s određenim financijskim poteškoćama i susresti se s problemima vezanima uz financiranje daljnjeg poslovanja te ispunjavanje svojih obveza prema vjerovnicima.

Brojni poslodavci već su se suočili s prekidom rada zbog obveze poštivanja propisanih mjera za suzbijanje zaraze koronavirusom. Oni pak koji nisu bili dužni prekinuti s radom, suočavaju se iz dana u dan sa smanjenim intenzitetom rada, nemogućnošću nastavka proizvodnje zbog nedostatka repromaterijala i sirovina, otkazivanjem narudžbi i ugovorenih poslova, te brojnim drugim izazovima.

Sve navedeno može vrlo lako dovesti trgovačko društvo u stanje nelikvidnosti i insolventnosti. Stoga, kako bi tim trgovačkim društvima i njihovim upravama dali potrebne smjernice u pogledu njihovih zakonskih obaveza u nastavku donosimo korisne savjete što učiniti i kako postupati ako do toga dođe.

Mjerodavni propisi
► Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, u nastavku: "ZTD");

Vođenje poslovanja društva

Prvenstveno, valja istaknuti kako su sukladno mjerodavnim zakonskim propisima, uprava odnosno izvršni direktori (ovisno o obliku trgovačkog društva) ti koji vode poslove društva u skladu s društvenim ugovorom odnosno statutom, odlukama članova društva, te obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.

Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Kao posljedica određene neovisnosti u radu članova uprave, pojavljuje se s druge strane i njihova osobna odgovornost za štetu u slučaju da povrijede svoje dužnosti određene mjerodavnim zakonskim propisima.

Pa tako ZTD izričito propisuje dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti društva za plaćanje, a isto tako uređuje i pitanje odgovornosti uprave koja postupa suprotno navedenim dužnostima. 

Također, i ZFPPN sadrži odredbe o obvezama i postupanju uprave u slučaju nastanka nelikvidnosti.

Koje su dužnosti uprave u slučaju pojave gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje ?

Odgovor na ovo pitanje sadržan je u članku 251. ZTD-a koji navodi sljedeće:

Što se tiče samog postupanja članova uprave, isti su dužni voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, a ako povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. 

Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno odredbama ZTD-a obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva.

Navedena odgovornost postoji čak i ako je takvo postupanje odobrio nadzorni odbor, a isključenje od odgovornosti za štetu postoji samo ako su radnje članova uprave temeljene na odluci glavne skupštine društva.

Nesposobnost za plaćanje i prezaduženost

Za poduzetnika koji postane nesposoban za plaćanje ili koji postane prezadužen kažemo da je insolventan. No, što to točno znači?

Prema odredbama ZFPPN-a i SZ-a, poduzetnik je nesposoban za plaćanje ako:

Poduzetnik se smatra prezaduženim ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze, no  neće se smatrati da je prezadužen ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

Što znači nelikvidnost i kada ona nastaje?

Uprava je u vođenju poslova društva dužna poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva, te je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je isto sposobno ispuniti sve svoje dospjele obveze.

Dužnost nadzora stanja likvidnosti i solventnosti društva je na nadzornom odboru, ako ga društvo ima.

Nelikvidnost nastaje kada društvo odnosno poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:

Kako postupiti u slučaju nelikvidnosti društva?

U slučaju da dođe do nelikvidnosti društva, uprava ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.

Postavlja se naravno pitanje, koja su to plaćanja nužna za redovno poslovanje ?

Odgovor na to pitanje daje ZFPPN-a koji u članku 17. kao nužna takstativno navodi sljedeća plaćanja:

Nadalje, uprava u stanju nelikvidnosti društva ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj.

Takvim radnjama osobito se smatraju:

Što ako uprava postupa protivno odredbama ZFPPN-a?

U slučaju da uprava postupa protivno odredbama članka 17. ZFPPN-a, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovno poslovanje, poduzetnik će prekršajno odgovarati.

Predviđene novčane kazne za navedeni prekršaj iznose:

Isplata dobiti u slučaju nelikvidnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa

S obzirom na neizvjesnost u poslovanju izazvanu pandemijom koronavirusa uslijed čega su smanjenje ili čak u potpunosti prekinute sve gospodarske aktivnosti i radni procesi brojnih poduzetnika, lako je moguće da će upravo ti poduzetnici neplanirano dospjeti u stanje nelikvidnosti.

Uzevši u obzir da se vrhunac širenja ove bolesti odigrava u trenutku kada su brojni poduzetnici zaključili prethodnu poslovnu godinu i usvojili određene planove za ovu poslovnu godinu, a time vrlo vjerojatno i odluku o isplati dobiti za prethodnu poslovnu godinu, postavljaju se sljedeća pitanja:

Iz navedenog je naravno jasno kako se ovdje ne radi o uobičajenim situacijama u poslovanju, a pogotovo s obzirom na to da se dobit ipak isplaćuje u situacijama kada je društvo poslovalo s uspjehom te kada su napravljeni i određeni planovi za nastavak uspješnog poslovanja.

No ipak, situacija uzrokovana globalnom pandemijom i posljedičan poremećaj u uobičajenom poslovanju, mnoge će poslodavce i poduzetnike suočiti i s ovim specifičnim pitanjem.

Što kada odluka o godišnjim financijskim izvješćima i isplati dobiti još nije donesena?

ZTD u članku 406. propisuje da ako je upravi ili nadzornom odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine. Takva dobit se mora prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Što kada je odluka o isplati dobiti već donesena?

Kao što smo već naveli, u slučaju da dođe do nelikvidnosti društva, uprava ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, a također ne smije  poduzimati ni radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj.

Jednom od takvih radnji smatra se i isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti.

Dakle, ako uslijed ove izvanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa poduzetnik upadne u probleme i postane nelikvidan, a prije toga je već donesena odluka skupštine društva o isplati dobiti, utvrđena dobit se ne smije isplatiti ako bi društvo time oštetilo ili dovelo svoje vjerovnike u neravnopravan položaj.

Provedba odluke o isplati dobiti suprotno navedenom imala bi  za posljedicu prekršajnu sankciju za društvo i odgovornu osobu društva.

Nastavno na gore navedeno, postavlja se pitanje kakvo je stajalište sudske prakse u Republici Hrvatskoj po pitanju opoziva već donesene odluke o isplati dobiti?

Sudska praksa

Presudom Visokog trgovačkog suda u predmetu Pž-4422/02 odlučeno je kako:

"Glavna skupština može, sve do zaključenja zapisnika sa skupštine u smislu čl. 286. stavak 2. i 4. ZTD-a, opozvati svoju odluku donesenu na istoj skupštini i zamijeniti ju drugom odlukom jer se smatra da zamijenjena odluka nije pravovaljana dok konačno nije unesena u zapisnik i dok javni bilježnik ne potpiše zapisnik. Nakon toga glavna skupština ne može mijenjati odluku o isplati dividende."

Isti sud je u predmetu broj Pž-3123/01 odlučio da:

"Nije pravovaljana naknadna odluka glavne skupštine da se dobit dioničarima neće isplaćivati, odnosno da se stavlja izvan snage ranija odluka o isplati dobiti dioničarima."

U predmetu broj Pž-4421/02 također Visoki trgovački sud odlučio je da:

"Skupština društva može na istom sazivu opozvati odluku koju je donijela na toj skupštini, ali samo do zaključenja zapisnika s te skupštine. Odluka skupštine obvezuje društvo danom donošenja, te naknadni opoziv odluke (npr. o isplati dividende dioničarima) nije pravno valjan."

Zaključak

Iz prethodnih primjera u sudskoj praksi proizlazi kako se jednom donesena odluka o isplati dobiti ne može više naknadno opozvati, čak i ako bi se poduzetnik uslijed takve isplate našao u poslovnim poteškoćama.

No ipak, u svim navedenim predmetima ponavlja se situacija u kojoj najmanje jedan od članova ili dioničara nije bio suglasan s odlukom o stavljanu izvan snage odluke o isplati dobiti, te je protiv iste podnio tužbu.

Slijedom navedenoga, smatramo da bi se takva odluka o stavljanu izvan snage odluke o isplati dobiti ipak mogla donijeti, no za valjanost takve odluke bi bilo potrebno da se ona donese jednoglasno od strane svih članova društva.

Time bi se spriječila mogućnost da neki od članova društva odluku naknadno osporava, a također bi time ista bila valjana i provediva.

Naravno, kao što je već spomenuto, u slučaju da nakon donošenja odluke skupštine o isplati dobiti i same isplate društvo postane nelikvidno, a što nije nemoguće u ovoj izvanrednoj situaciji uzrokovanoj širenjem koronavirusne bolesti COVID-19, uprava društva ne smije isplatiti dobit ako bi društvo time oštetilo ili dovelo svoje vjerovnike u neravnopravan položaj. Dakle, u tom slučaju je svakako potrebno odluku o isplati dobiti staviti izvan snage te bi savjesna uprava trebala sazvati skupštinu i u dnevni red takve skupštine uvrstiti donošenje odluke o stavljanju izvan snage odluke o isplati dobiti.

Naposljetku zaključujemo da ukoliko društvo uslijed nepredviđenih događanja uzrokovanih širenjem koronavirusa dospije u financijske poteškoće te postane nelikvidno, uprava je dužna obustaviti sva plaćanja i isplate (uključujući i dobit), osim onih plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje. Ako pak društvo, uslijed novonastalih okolnosti postane nesposobno za plaćanje, uprava je dužna bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku nesposobnosti za plaćanje zatražiti otvaranje stečajnog postupka nad društvom.

Dakle, novonastale okolnosti su stavile dodatne izazove pred članove uprava trgovačkih društava koji su dužni uložiti još više napora kako bi vodili poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Kako bi pokušali pomoći članovima uprava društava pogođenih ovom pandemijom BMWC će nastaviti s objavljivanjem ovakvih pregleda u nadi da će isti barem malo pomoći upravama u njihovom svakodnevnom radu i donošenju odluka.