Obavještavamo vas kako je 16. travnja Hrvatski Sabor usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj: 41/2021), a koji je u međuvremenu - ovaj vikend - i stupio na snagu.

Ovim Izmjenama, prvim obuhvatnima od 2013. godine, korigirani su određeni aspekti vođenja postupka, no jednako tako su dodatno prihvaćena određena EU rješenja (opet prvenstveno procesna). Ovdje možete pronaći tekst Izmjena: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_04_41_810.html.

Nezavisnost Agencije

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) se ovim izmjenama Zakona statusno određuje kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima. Pravni položaj, neovisnost, ustrojstvo i resursi AZTN-a usklađeni su s Direktivom ECN+ pa se time osigurava institucionalna, financijska i operativna neovisnost AZTN-a. Također, AZTN će se upisati u sudski registar kao javna ustanova. Ovim izmjenama Zakona uređeno je da Vijeće i službene osobe iz stručne službe, kao tijela AZTN-a, provode svoje ovlasti iz ZZTN-a neovisno o političkom i drugom vanjskom utjecaju te bez traženja i primanja uputa od Vlade Republike Hrvatske ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog subjekta pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanju svojih ovlasti, ne dovodeći u pitanje pravo Vlade Republike Hrvatske da, prema potrebi, donese pravila u pogledu opće politike koja nisu povezana sa sektorskim istraživanjima ili postupcima u nadležnosti AZTN-a. 

AZTN-u se sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju dostatna financijska sredstva za učinkovito obavljanje njegovih ovlasti, odnosno za osiguranje svih potrebnih resursa za provedbu ovoga Zakona, a riječ je o ljudskim resursima - kvalificiranim zaposlenicima, tehnološkim i tehničkim resursima. Pritom, radi usklađivanja s člankom 5. stavkom 3. Direktive ECN+, a ne dovodeći u pitanje i pridržavajući se u cijelosti odredaba Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, AZTN je neovisan u namjenskom trošenju dodijeljenih financijskih sredstava za provedbu svojih ovlasti.  

Definicije – lakša prohodnost u čitanju

Zakonom se definiraju se pojmovi koji se često koriste, primjerice: „kartel“, „tajni kartel”, „pokajnički program“, „izjava poduzetnika pokajnika“, „tijelo podnositelj zahtjeva”, „tijelo primatelj zahtjeva”, a posebno se u definiciji poduzetnika uređuje kako se poduzetnikom smatra i udruženje poduzetnika te se uređuje pojam „poduzetnici u postupcima ocjene koncentracija“. 

Mjere praćenja

AZTN-u je ovim Zakonom omogućeno da u rješenju kojim utvrđuje zabranjeni sporazum kao mjeru za otklanjanje štetnih učinaka zabranjenog sporazuma može poduzetniku odrediti mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru koje su proporcionalne počinjenoj povredi i neophodne da bi se ta povreda uspješno otklonila. Pritom, strukturna mjera može se odrediti samo u slučaju, ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja ili, ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere. Ovdje je to uređeno kao eksplicitna ovlast, no koja je i prije bila moguća prema našoj ocjeni.

Obvezni razgovori (imamo li state-of-play sastanke napokon)?

Novim pravnim institutom „Obvezni razgovori“, AZTN će u svrhu primjene odredaba ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU, tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, dakle prije pokretanja postupka u smislu članka 39. važećeg ZZTN-a, radi utvrđivanja dostatnih indicija za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, ali i tijekom postupka, biti ovlašten pisanim zahtjevom pozvati radi saslušanja predstavnike poduzetnika ili predstavnike udruženja poduzetnika, predstavnike drugih pravnih osoba ili fizičku osobu, ako bi te osobe mogle imati informacije od značaja za primjenu odredbi ZZTN-a te članka 101. ili članka 102. UFEU. 

Dnevne novčane kazne

Uvođenjem pravnog instituta „Dnevne novčane kazne“ utvrđuju se povrede ZZTN-a za koje se može poduzetniku ili udruženju poduzetnika izreći dnevna novčana kazna te uvjeti i način izricanja dnevne novčane kazne za te povrede. 

Nagodba (konačno i ovo rješenje u pravnom poretku RH!)

Uvođenjem pravnog instituta „Nagodbe u postupcima utvrđivanja kartela“, stranci u postupku će se omogućiti da AZTN-u prizna povredu članka 8. važećeg ZZTN-a i/ili članka 101. UFEU (riječ je o priznanju o sudjelovanju u zabranjenom horizontalnom sporazumu – kartelu ili tajnom kartelu što se smatra najtežom povredom u pravu tržišnog natjecanja) i to najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku te da podnese pisanu izjavu da odustaje od osporavanja rješenja AZTN-a u upravnom sporu. 

Dodatna uređenja prijava kartela

Zakonom se dodatno uređuje se da će AZTN osloboditi od plaćanja novčane kazne onog sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji prvi obavijesti AZTN o zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu i dostavi podatke, činjenice i dokaze koji AZTN-u omogućuju pokretanje postupka i provođenje ciljane nenajavljene pretrage povezane s tajnim kartelom, pod uvjetom da AZTN još ne raspolaže dostatnim dokazima za pokretanje postupka i provođenje nenajavljene pretrage ili još nije proveo takvu pretragu ili koji su, prema mišljenju AZTN-a dostatni kako bi mogao utvrditi povredu obuhvaćenu pokajničkim programom iz članka 8. ZZTN-a i/ili članka 101. UFEU-a, pod uvjetom da AZTN još ne raspolaže dostatnim dokazima kojima bi se ta povreda mogla utvrditi i da nijedan drugi poduzetnik nije prethodno ispunio uvjete za odobrenje oslobođenja od plaćanja novčane kazne u vezi s tim tajnim kartelom. 

Zakonom se omogućuje se da se sadašnjim i bivšim direktorima, rukovoditeljima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN-u podnijeli prijavu za oslobođenje od plaćanja novčane kazne u okviru pokajničkog programa, neće izreći novčana kazna u upravnom postupku i upravnom sporu, u vezi s njihovim sudjelovanjem u zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu na koji se odnosi prijava za oslobođenje od novčanih kazni pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete te da AZTN prihvati tu prijavu i prizna im status pokajnika.  

Razrađuje se pravni institut „Uvid u izjave pokajnika i prijedloge za nagodbu“, a koji ovlašćuje AZTN da odobri pristup izjavama poduzetnika pokajnika ili prijedlozima za nagodbu, samo strankama u postupku na koji se izjave pokajnika i prijedlozi za nagodbu odnose i za potrebe ostvarivanja njihovih prava na obranu u tom postupku ili u upravnom sporu pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.   

Kraj (drugog) Statementa

Ukida se institut „Obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju“. Naime, strankama u postupku dostavlja se Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku (prije donošenja konačnog rješenja) na koju se stranke imaju pravo pisano očitovati i dati svoje primjedbe te predložiti dodatne dokaze i svjedoke.  

Radi lakšeg praćenja, izdvojili smo članke prema njihovom redoslijedu u Zakonu te smo uz svaki dodali komentar:

Članak 9. stavak 2. i 3. Rješenje o utvrđivanju zabranjenog sporazuma	Prema ovoj izmjeni, ako AZTN utvrdi povredu, odnosno ako utvrdi postojanje zabranjenog sporazuma, na raspolaganju ima dvije mjere koje do sad nisu bile izričito navedene u zakonu: mjera praćenja poslovanja i/ili strukturna mjeru. Izuzev dodatka da se strukturna mjera može izreći samo ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja ili ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere, ne vidimo da je kroz zakon dodatno pojašnjeno što bi koja od ovih mjera značila. Isto ne proizlazi niti iz prijedloga zakona koji je još dostupan na e-savjetovanju. Međutim, iz uvodnih odredaba Direktive 2019/1 (dalje u tekstu: "Direktiva") koja se implementira ovim zakonom proizlazi da je riječ o sredstvima za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja na tržištu, da mjera praćenja poslovanja mora biti razmjerna počinjenoj povredi i potrebna kako bi se ta povreda otklonila. Navode se primjeri strukturnih mjera poput obveze ustupanja udjela u konkurentu ili prodaje poslovne jedinice koje u bitnome utječu na imovinu poduzetnika i može se pretpostaviti da za poduzetnika predstavljaju veće opterećenje od mjera praćenja poslovanja. Drugim riječima, izricanje ovih mjera će ovisiti o predmetu povrede, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra i okolnostima vezanima uz same sudionike postupka uz zahtjev uvažavanja načela prikladnosti i nužnosti. Tu vjerujemo da će one i dalje nastupati kao sporedne i prateće u odnosu na novčane kazne kao glavne.
Članak 41.a Obvezni razgovori	Obvezni razgovori su također novi "alat" AZTN-a u postupku utvrđivanja činjenica i to takav koji može koristiti skroz do donošenja rješenja u postupku. Zahtjeva se razmjernost u određivanju zahtjeva, propisana je obveza sastavljanja zapisnika i konačno dužnost osoba koje su pozvane na razgovor da se njemu i odazovu. Krug osoba koje AZTN može pozvati na takve razgovore je relativno širok i opet ovisi o diskrecijskoj procjeni AZTN-a ("osobe koje bi mogle imati informacije od značenja za primjenu odredbi ZZTN-a te članaka 101. i 102. UFEU-a"). Iako se to ne navodi izrijekom u ovom članku, zapisnik o obveznom razgovoru predstavlja dokaz u postupku. Ovakvim razgovorima treba pristupati sa dozom opreza koju primjenjujemo u odnosu na sve ostale dokazne materijale, osobito u kontekstu povjerljivih informacija u kontekstu članka 45. ZZTN-a.
Članak 47.a Uvid u izjave pokajnika i prijedloge za nagodbu	U odnosu na uvid u podatke u spisu, dodan je članak 47. a koji se specifično odnosi na uvid u izjave pokajnika i prijedloge za nagodbu. Pristup tim materijalima se odobrava samo strankama u postupku na koje se oni odnose i samo za potrebe ostvarivanja njihovih prava na obranu u tom postupku. Konkretno, te se informacije mogu upotrebljavati za isključivo – usko – određene svrhe u povezanim postupcima pred Visokim upravnim sudom RH koji se odnose na raspodjelu novčane kazne među sudionicima kartela i na preispitivanje rješenja AZTN-a. Uz to, u trećem stavku se određuje i set informacije koje se ni na koji način ne smiju upotrebljavati dok AZTN ne okonča postupak.
Članak 52 Pravo na obranu stranke i usmene rasprave	U odnosu na prijašnji članak 52., ovdje možemo samo kratko zaključiti da je tekst nešto pojednostavljen, ali je bit ostala ista: (i) nakon dostave obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, (ii) AZTN održava raspravu na kojoj strankama omogućuje iznošenje obrane i utvrđivanje ostalih bitnih činjenica u postupku (iii) te se nakon zaključenja rasprave donosi rješenje. Ipak, dodano je da se u izvanrednim okolnostima (npr. epidemija, elementarna nepogoda) usmena rasprava može osim u službenim prostorijama AZTN-a održati i sredstvima elektroničke komunikacije, pa u stoga možemo biti spremni u postupcima koji traju dođe poziv za takvu vrstu rasprave (dakle čak i prije nego što se AZTN vrati na regularan način rada).
Članak 52.a Nagodbe u postupcima kartela	Mogućnost podnošenja prijedloga za nagodbu ograničena je na rok od 30 dana od dostave obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama.
Članak 63.a Dnevne novčane kazne	Dnevne novčane kazne su nov institut koji AZTN-u uglavnom stoji na raspolaganju za neodazivanje pozivima za prikupljanjem podataka i ne postupanje po zahtjevu, za neodazivanje na obvezne razgovore, za nepridržavanje drugih mjera i naredba koje je izrekao AZTN i opstrukciju postupka. Ovu vrstu kazne AZTN izriče kad ocijeni da je razmjerna težini i trajanju povrede, posljedicama te povrede za druge poduzetnike na tržištu i za potrošače, odnosno kada je riječ o kratkom trajanju povrede, pa je stoga izricanje dnevne novčane kazne svrhovito i ima odvraćajući učinak. U tim slučajevima zamjenjuje novčanu kaznu predviđenu u članku 63. ZZTN-a pa je na taj način izbjegnuta kolizija.
Članak 65. i 65.a Oslobođenje / umanjenje novčane kazne	Konačno, pored onog što je već niže istaknuto kao novost u ovom dijelu, ovdje bismo još dodali da je u prošloj verziji zakona bilo propisano da se "inicijator ili poticatelj sklapanja kartela" nisu mogli osloboditi od kazne, dok je izmjenom propisano da se ne može osloboditi onog poduzetnika koji je "svojim djelovanjem prisilio druge poduzetnike da se pridruže zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu ili da u njemu ostanu". Drugim riječima, donekle je sužena definicija takvog poduzetnika i omogućeno je oslobođenje većem broju drugih poduzetnika, naravno ako udovoljavaju uvjetu iz prvog stavka ovog članka (odnosno što je već dolje citirano). Također, ako pokajnik (podnositelj prijave za umanjenje novčane kazne) AZTN-u dostavi dokaze kojima se dokazuju dodatne činjenice, a koje za posljedicu imaju povećanje novčanih kazni u usporedbi s novčanim kaznama koje bi se inače izrekle sudionicima u zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu, AZTN neće uzeti u obzir takve dodatne činjenice pri utvrđivanju novčane kazne koju treba izreći tom podnositelju prijave. To, u kombinaciji s ostalim mogućnostima oslobođenja od novčane kazne za sadašnje i bivše direktore, rukovoditelje i druge zaposlenike poduzetnika predstavlja potencijalni motivirajući faktor koji može rezultirati i većom količinom dokaza u postupcima pred AZTN-om.